Počelo je suđenje za najveći skandal u Hrvatskoj vojsci. USKOK kaže da su si priskrbili pet milijuna kuna, namijenjenih za plaćanje doušnika. Neki od aktera su itekako poznati hrvatskoj javnosti! Posebno Ognjen Preost, najtrofejniji Alkar u povijesti, za kojeg se, jednako kao i za njegovog šefa, generala Darka Grdića, godinama govorilo da su miljenici bivšeg predsjednik Stjepana Mesića koji je po mnogima najzaslužniji za njihov napredak u vojnoj hijerarhiji.
Bivši vojni obavještajni vrh na optuženičkoj klupi zbog krađe novca za doušnike
Pročitajte i ovo
Svađa na ročištu
Drama na suđenju masovnom ubojici, sutkinja majci isključila mikrofon: "Prijetite li vi to meni?!"
''po babi i stričevima''
Sud donio odluku: Ubrzo bi moglo početi suđenje četvorici bivših Plenkovićevih ministara
Istraga je počela prije godinu dana. No, sve se otkrilo još prije dvije godine kad je novi načelnik agencije podnio prijavu državnim tijelima nakon koje je proveden izvanredni nadzor.
Najšokantije je što su optuženi obavještajci slali krivotvorena izvješća i dvojici predsjednika i dvojici premijera, dakle ljudima koji izravno nadziru njihov rad i koji su najodgovorniji za zaštitu ustavnog poretka i provođenje zakona.
Vojna obavještajna agencija u svom radu ima strogo definirani troškovnik. Osim nabave nužne tehničke opreme, koja se plaća preko računa postoji i stavka operativni troškovi. To je u pravilu novac koji se isplaćuje doušnicima koji se angažiraju za određene akcije. Novac se nakon provedene akcije isplati u gotovini s blagajne. U ovom slučaju je problem je što nije bilo ni akcije ni doušnika, nego su prema optužnici čelnici službe izmišljali akcije i fiktivne doušnike, a novac zadržavali za sebe.
USKOK tvrdi da su generali Grdić i Preost na taj način prisvojili po milijun i pol kuna, a ostala trojica od 70 do 200 tisuća. Zbog zaštite nacionalne sigurnosti i obrane RH javnost je isključena sa suđenja.
Suđenje zatvoreno za javnost
Optuženi obavještajci vojne sigurnosne službe po prvi su put došli u sudnicu. Zajedno s njima i obiman spis od nekoliko tisuća stranica. Na većini njih je oznaka vojna tajna-strogo povjerljivo. Iz tog je razloga zamjenik ravnatelja Uskoka odmah na početku iznio svoj zahtjev.
'Budući se radi o podacima o radu VSOA-e predstavljaju ugrozu nacionalne sigurnosti i obrane RH predlažem isključenje javnosti iz daljnjeg tijeka ovog postupka a sve u cilju zaštite nacionalna sigurnosti RH', rekao je Tonći Petković.
Renata Miličević, predsjednica sudskog vijeća nakon toga je rekao kako se radi zaštite sigurnosti i obrane RH isključuje javnost za cijelu raspravu.
Nakon što su novinari napustili sudnicu uslijedilo je izjašnjavanje o krivnji. Svi se izjasnili da nisu krivi osim trećeoptuženog Ladislava Ivankovića. On je kako doznajemo svojim iskazom u potpunosti objasnio kako su funkcionirale nepostojeće istrage i isplaćivani, nepostojeći doušnici.
'Moj klijent je svjestan svoje odgovornosti i priznati će svaku odluku suda koja je adekvatna njegovoj odgovornosti', rekao je odvjetnik Branko Šerić.
Branitelji optuženih ne slažu se ni oko isključenja javnosti s rasprave. Dok jedni tvrde da je to zbog dokumenata i iskaza opravdano drugi smatraju da se na suđenju ne može ugroziti nacionalna sigurnost.
'Ja sam protiv toga da bude tajan postupak. Želim da se čuje što se ima čuti, a ima jer su krivi ljudi na krivom mjestu', rekao je Nenad Strukan, odvjetnik Ognjena Preosta.
Nakon današnjeg izjašnjavanja o krivnji i čitanja optužnica suđenje se nastavlja početkom srpnja izvođenjem prvih dokaza.
A evo kako funkcionira Vojno-obavještajna agencija:
Ona dostavlja izvješća o svom radu predsjedniku države, Sabora i Vlade, ministru obrane te Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost. Uz njihovu kontrolu, nadzor nad radom Agencije provodi se u Hrvatskom saboru preko Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Vijeća za građanski nadzor - u kojem sjede civilni predstavnici. Kako bi se utvrdilo je li bilo kršenja zakona, i Agencija ima unutarnji nadzor.
Kako je onda moguće da se pored ovakvog sustava nadzora dogode zlouporabe?
Sustav savršeno izgleda na papiru, ne i u praksi. Često su sigurnosne službe bile predmet sukoba između predsjednika i premijera koji moraju supotpisati imenovanje čelnog čovjeka. Navodno se i Ured vijeća za nacionalnu sigurnost u pravilu konzultira telefonski iako bi godišnje morali raditi najmanje dva redovna i isto toliko izvanrednih nadzora sustava.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook