Proizvođači tvrde da automobili troše sve manje, a ovo su razlozi zbog kojih mi to ne osjetimo

Benzin je bio jeftin i nijedan se političar nije zamarao pitanjem koliko goriva gutaju vozila. To je bila privatna stvar svakog vozača. Tek kad su zemlje OPEC-a 1973. zavrnule slavinu, cijena goriva postala je politikom – ali samo privremeno, jer sirova je nafta vrlo brzo opet pojeftinila.

Da potrošnja goriva motornih vozila opet privuče pozornost zakonodavstva, trebalo je proći još trideset godina. Radi zauzdavanja globalnog zatopljenja, vlade širom svijeta danas propisuju emisiju ugljičnog dioksida (CO2). Motorna vozila u Hrvatskoj oporezuju se na temelju emisije CO2, a granične vrijednosti emisije ispušnih plinova na snazi su u cijeloj Europi.

Prema statističkim podacima o broju registriranih motornih vozila prosječna emisija CO2 i njihova je potrošnja, prema tvorničkim podacima, već u razdoblju od 2001. do 2011. pala za otprilike petinu.
Doduše, naša iskustva potvrđuju da taj teorijski napredak nije donio mnogo stvarnih promjena kao što se možda očekuje.

Razlog – današnji je automobil u svim smjerovima najmanje deset centimetara veći, do 300 kilograma teži i 60 KS snažniji od svojeg prethodnika iz 1994. Sve to ubija konačne performanse i šteti brojkama potrošnje. Međutim, veličina, masa i snage samo su tri od pet motrišta koje smo prepoznali kao čimbenike koji utječu na povećanje potrošnje.

Pročitajte i ovo Od ponoći Vlada donijela odluku: Ovo su nove cijene goriva OD UTORKA Loše vijesti za vozače, poskupljuje gorivo: Ovo su nove cijene

Potrošnja: ispitni stol umjesto prakse
Prosječna potrošnja novih vozila u deset godina pala je za 20%, ali u istom vremenskom razdoblju stvarna je potrošnja pala za samo 8%, pokazuju podaci prikupljeni detaljnim istraživanjima prometnog odjela osobnih automobila i stanja voznog parka u Europi.

Tvrdnja proizvođača automobila da suzdržani vozači mogu postići prosječnu potrošnju u međuvremenu je postala očit sarkazam. Činjenica je da ni vozila ni ciklus vožnje nemaju nikakve veze sa stvarnošću u kakvoj se svaki dan vozimo. Razlika između prosječne i stvarne potrošnje nakon nekoliko tisuća testova iznosi 23%.

Aerodinamika: sve veće čeone površine
Koeficijent otpora zraka, poznat i kao cw vrijednost, do 1982. poznavali su samo fizičari. Tada je Audi predstavio svoj novi Audi 100, promičući njegovu izvanrednu aerodinamičnost. U ono doba nenadmašan otpor zraka od 0,3 omogućio je već modelu motora snage 75 KS postizanje najveće brzine od gotovo 170 km/h.

Danas mnoga vozila imaju daleko bolju cw vrijednost, ali unatoč tome nisu aerodinamičnija. Razlog tome je što stvarni otpor zraka ne čini sama cw vrijednost, nego je on umnožak iste te vrijednosti i čeone površine vozila. A one su posljednjih desetljeća na većini modela mnogo veće.

Masa: laž o lakoj konstrukciji
Tri su razloga zašto naša vozila desetljećima postaju sve teža: sve su veća, stabilnija i opremljenija. Od 2001. do 2011. prosječna je masa novoregistriranih motornih vozila narasla na 1472 kilograma. Proizvođači automobila pak tvrde da su njihovi najnoviji modeli najednom postali 100, 150, čak i do 400 kilograma lakši. To bi bilo dobro, jer stotinu kilograma razlike u masi znači razliku u potrošnji od otprilike 0,3 do 0,4 litre.

Međutim, naša usporedbena mjerenja, a i službeni tvornički podaci za različite modele pokazuju prednosti u masi od samo 14 do 35 kilograma. Dakle, od lake konstrukcije ni traga. Vozila samo više ne postaju teža.

Ponašanje kupaca: trend SUV vozila
Kupci SUV-a moraju pomiriti s nešto većom potrošnjom. Onaj tko ne vozi tako ujednačeno kao u nerealnom ciklusu prosječne potrošnje ili na autocesti vozi brže od 120 km/h, višestruko premašuje vrijednosti navedene u tvorničkim podacima o potrošnji.
Potrošnji većoj za 32 % koja nastaje zbog veće mase i visoke karoserije SUV-a. Kod nekih modela SUV-a to znači gotovo 300 litara goriva više na prijeđenih 12.000 km godišnje te dosta viši CO2.

Motori: žudnja za snagom
Od 1995. godine snaga novih vozila srednje klase narasla je s prosječnih 95 KS na današnji prosjek od 137 KS, odnosno za čak 44%. Isprva nam to ne govori ništa o potrošnji. Ipak, više snage i momenta turbomotora povećane izlazne snage i smanjene potrošnje mijenjaju način vožnje, navodeći na pritiskanje papučice gasa pred semaforima i bržu vožnju autocestom – što, pak, guta gorivo.

Promidžbeni materijali oduvijek su bili ljepši od stvarnosti, ali ta dva svijeta nikad nisu bila udaljenija nego danas. Ne dajte se prevariti!