Oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo je hrvatski i matematiku. Prvi su to neslužbeni i porazni rezultati državne mature. U odnosu na prošlu godinu to je 1278 učenika više koji nisu dobili prolaznu ocjenu iz ključnih ispita na maturi, objavio je Jutarnji list u četvrtak.
Pročitajte i ovo
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak ističe kako je to samo dokaz da sustav treba mijenjati.
"Ono što je problem je da imamo veliku razliku između ocjena koje učenici dobiju u školi i ocjena koje dobiju na maturi što znači da treba u školama raditi na način da se ocjenjuje kriterijski i da se na vrijeme daje povratna informacija učenicima kakvo je stanje njihovih kompetencija i što treba učiniti da budu bolji", kazala je Divjak u četvrtak.
"Učenici ne znaju razmišljati niti zaključivati"
Koji su razlozi katastrofalnih rezultata pitali smo dugogodišnje profesore hrvatskog jezika i matematika.
"Za ispiti iz hrvatskog na A razini, koja je teža, trebalo je razmišljati što naši učenici ne znaju. Većina ih manje uči i ima manje znanja. Svaka generacija sve manje zna. Nisu ni zainteresirani. Probude se tek pred maturu i onda je teško nadoknaditi četiri godine na pripremama.
U eseju su bile dvije pjesme Tina Ujevića, trebalo je iz njih nešto zaključiti o pjesnikovom životu i to smisleno povezati. Oni to ne znaju činiti niti logično povezati. Rijetko tko je zainteresiran. Esej bi trebalo promijeniti jer je i ocjenjivanje vrlo teško. Učenike treba naučiti razmišljati", rekla nam je Dunja Banović, profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj Prvoj ekonomskoj školi.
Razmišljati i zaključivati treba znati i kako bi riješili zadatke iz matematike. Profesor iz Splita koji je više od 30 godina kontrolirao nastavu matematike u dalmatinskim školama, Vinko Brajović, smatra da su zadaci ove godine bili preteški.
"Maturu treba provoditi na jedinstvenoj razini"
"Nije trebalo raditi zadatke na višoj i nižoj razini. Maturu treba provoditi na jedinstvenoj razini", kaže Bajrović, koji sa suprugom rješava i analizira zadatke s mature.
"Dvije su razine jer se željelo omogućiti učenicima strukovnih škola da nastave školovanje, ali oni već imaju prvu diplomu i poluzainteresirano rješavaju 1. razinu. Državi bi trebalo biti u interesu da se ti učenici zaustave na prvom zvanju. Trebalo bi im dati i bonuse na fakultetima srodnima njihovom prvom zvanju, na primjer, učenici koji su završili ekonomsku školu trebali bi imati bonus pri upisivanju fakulteta ekonomije", ističe Bajrović.
Bajrović predlaže i da se 10 zadataka s više razine ponudi učiteljima na rješavanje.
"Ne bi to znali riješiti, kako da onda učenici znaju? Ove godine zadaci su bili teži od prethodnih godina. Učenici nisu očekivali tu vrstu zadataka", zaključio je Bajrović.
