"U ovom trenutku završili smo više od 15 projekata, većina njih započela je s radom, dinamika je dobra", istaknula je ministrica Nina Obuljen Koržinek na konferenciji za novinare.
Najvažniji su projekti nova zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja (na mjestu DHMZ-a), Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (na Gornjem gradu), sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda (bivša Tvornica duhana Zagreb), a tu je i niz drugih, od Ateliera Meštrović, preko crkvi do Muzeja Mimara.
U 2023. nastavak projekta obnove od potresa
Projekt obnove nakon potresa nastavlja se i u 2023., te se očekuje da će do 30. lipnja na to biti potrošeno otprilike tri puta više sredstava od inicijalno alociranih. Ukupno tijekom iduće godine očekuje se realizacija oko 2,5 milijardi kuna.
"Tijekom siječnja ćemo ugovoriti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti cjelovitu obnovu onih zgrada, kulturnih institucija koje će se nastaviti obnavljati sredstvima Ministarstva, što uključuje nacionalne intervencije i obnovu zgrada u kulturno-povijesnoj cjelini Petrinje", istaknula je Obuljen Koržinek.
Konkretno, u planu je završetak konstrukcijske obnove ugovorene putem Fonda solidarnosti, realizacija izgradnje 26 kuća u centru Petrinje i ugovaranje projekata cjelovite obnove kulturnih ustanova, a bit će osigurana i dodatna sredstva za obnovu zgrada za koje je ministarstvo provodilo hitne mjere i osiguralo sredstva za izradu dokumentacije a koja nisu bila obuhvaćena natječajima iz Fonda solidarnosti.
Pročitajte i ovo
Pandemija na kulturu u Hrvatskoj ostavila manje štetnih posljedica nego u drugim državama
Protekla je godina bila godina oporavka nakon pandemijske krize koja je, ocijenila je Obuljen, u Hrvatskoj prošla s manje štetnih posljedica nego većina drugih država, a nakon brze reakcije vlade i njihovih potpora.
Smatra kako je bilo ključno ostaviti kulturu otvorenom, za razliku od drugih europskih država.
"Bila je to hrabra odluka koja se pokazala dobrom. Imali smo mjere, kolege su radili u nemogućim uvjetima, ali u usporedbi s drugima imamo puno manju krizu publike, manje je ljudi odustalo od bavljenja kulturom i umjetnošću, nemamo zatvorenih institucija ili organizacija koje su prestale raditi", rekla je.
Pokrenut niz uspješnih projekata, održane radionice o SLAPP tužbama
S ciljem decentralizacije kulturnih sadržaja pokrenut je Konzorcij Hrvatskih narodnih kazališta, Dalmatinski koncertni ciklus, Ruksak pun kulture na otocima, programi za mlade u područjima pogođenima potresom, a provodi se i projekt financiran od Europskog socijalnog fonda - nabava 12 bibliobusa, u vrijednosti 35 milijuna kuna.
Podsjetila je i da je Ministarstvo u suradnji s novinarskim udrugama i pravosuđem organiziralo niz radionica o SLAPP tužbama i već se vide prvi rezultati, odnosno odbacuju se tužbe prepoznate kao SLAPP.
Godinu je ocijenila jednom od najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije - završen je 21 dugometražni igrani film, od čega su 13 većinska hrvatska produkcija, a čak ih je 10 debitantskih.
"Obilježili smo 10 godina Filming in Croatia što je i jedan od najuspješnijih sustava izravne potpore koji imamo, s učinkom od 1,6 milijardi kuna izravnih prihoda u proračunu", dodala je.
Pročitajte i ovo
Od novih prostora kulture, među ostalim, otvoreni su knjižnica u Garešnici, Svetoj Nedelji, tvrđava svetog Ivana u Šibeniku, Zavičajni muzej u Benkovcu, Providurova palača u Zadru.
Izložba NMMU-a u Zadru jedan od važnijih projekata
U punom obimu vratili su se i sajmovi knjiga u Zagrebu, Puli, Splitu, od velikih međunarodnih projekata ističu se izložba Ivana Meštrovića u Pragu i Tome Savića Gecana na Venecijanskom bijenalu.
Kao jedan od važnijih projekata izdvojila je otvorenje izložbe "Jedan svijet" u Zadru, u okviru koje će na dvije godine zbirka umjetnina NMMU-a biti izmještena iz svog prostora, što je prvi primjer takve dugoročne posudbe.
Ministarstvo je provodilo i akcije pomoći Ukrajini te niz stručnih skupova, među kojima se ističe bavljenje rizicima koji Hrvatska, kao jedna od prvih europskih država integrira u sustav zaštite spomenika, a pokrenut je i pilot-projekt utvrđivanja podrijetla pokretne imovine oduzete građanima židovskog podrijetla u vrijeme NDH i poraća.
Proračun za kulturu uvećan 37 posto na godišnjoj razini
Proračun Ministarstva kulture i medija za 2023. uvećan je 37 posto u odnosu na prošlu godinu, pri čemu se najveće povećanje odnosi na projekte obnove od potresa a ministrica Nina Obuljen Koržinek najavila je u srijedu i usvajanje niza novih zakona te realizaciju niza programa i investicija.
"Kad sam postala ministrica, naslijedila sam proračun koji je bio 0,56 posto budžeta. U sljedećoj godini dosegnuli smo za 2023. godinu 1,37 posto državnog proračuna, što je što je 37 posto povećanja samo u odnosu na prošlu godinu", rekla je ministrica na tiskovnoj konferenciji na kojoj je izdvojila prioritete njezina ministarstva u sljedećoj kalendarskoj godini.
Najveće povećanje, istaknula je, odnosi se na sredstva koja su na raspolaganju za obnovu od potresa. "No tu su i brojna sredstva koja će nam biti na raspolaganju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ali i rast izvornih proračunskih sredstava više-manje na svim programskim aktivnostima za više od 20 posto u odnosu na prošlu godinu", napomenula je Obuljen Koržinek.
Zakon o kazalištu do konca siječnja i 250 milijuna kuna za kulturne i kreativne industrije
Istaknula je da je ove godine donesen Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, a uz redovite natječaje pokrenut je posebni poziv za plesne umjetnike, dok su putem HAVC-a prvi put dodijeljena sredstva za videoigre.
Što se tiče planova za sljedeću godinu, posebno je izdvojila usvajanje Zakona o kazalištu u drugom čitanju koncem siječnja u Saboru, donošenje Zakona o medijima, a planira se i donošenje novog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva te Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.
"U zadnjoj smo fazi razgovora sa Zajednicom nakladnika i knjižara i s knjižničarima i u sljedećoj godini napokon će krenuti i novi otkup knjiga za Narodne knjižnice, a pokrenut će se i Nacionalni program 'Rođeni za čitanje', što su sve realizacije ciljeva strategije poticanja čitanja", kazala je ministrica.
Kao veliki iskorak za ministarstvo izdvojila je provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u sklopu kojega je za potporu kulturnim i kreativnim industrijama osigurano 250 milijuna kuna. Za sustav provjere medijskih činjenica izdvojit će se 50 milijuna kuna, 80 milijuna kuna za projekt izrade konzervatorskih podloga, 300 milijuna kuna za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra i 265 milijuna kuna za projekt razvoja i unaprjeđenja digitalne infrastrukture arhiva.
"Kroz taj će projekt biti obnovljeno ili izgrađeno osam novih državnih arhiva i postavljen kompletno digitalizirani sustav pohrane podataka koje se tiču rada pravosudnih tijela", napomenula je ministrica.
80 milijuna kuna za obnovu temeljne kulturne infrastrukture
Što se tiče najvažnijih investicijskih projekata koji bi trebali biti završeni u 2023., ministrica je istaknula da je u okviru višegodišnje financijske perspektive za sljedeću godinu osigurano 80 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za ulaganje u obnovu temeljne kulturne infrastrukture.
"Odlučili smo u ovom programskom razdoblju ne ići s velikim novim projektima, nego kroz ovaj projekt dignuti razinu svih objekata koji već djeluju – knjižnice, centri za kulturu, kazališta, muzeji. Omogućit ćemo im energetsku obnovu, digitalnu prilagodbu i prilagodbu prostora osobama s invaliditetom i vjerujem da ćemo na kraju tog petogodišnjeg razdoblja imati značajno unaprijeđenu temeljnu kulturnu infrastrukturu doslovno u svakom dijelu Hrvatske", zaključila je ministrica.
Planira se i završetak i otvaranje niza investicijskih projekata, od kojih je posebno izdvojila dovršetak izgradnje i otvorenje knjižnice u Vinkovcima, Malo rimsko kazalište i zgradu Arheološkog muzeja Istre, završetak radova na obnovi kompleksa samostana Svetog Nikole u Zadru, te otvorenje Muzeja vinogradarstva u Pitvama i, do kraja godine, Hrvatskog športskog muzeja u Ilici.
